ПЕТИЦИЈА -Српски културни центар у Москви

Петиција за оснивање Српског културног центра у Москви! 

Подсећамо све грађане Републике Србије да је склопљен Споразум између Владе Руске Федерације и Владе Републике Србије о оснивању и условима делатности културно-информативних центара. На жалост, иако је прошло шест година од потврђивања споразума, јавност нема никаквих информација да ли се споразум спроводи и шта је урађено до данашњег дана по том питању. Српска заједница у дијаспори, у Руској Федерацији и дан данас је без Културног центра, који би у великој мери помогао очивању српског језика, промовисању српског културног наслеђа и повезивању и организовању српске дијаспоре. Споразум је потписан 19. октобра 2019. године између Владе Руске Федерације и Владе Републике Србије, у оригиналу на српском и руском језику.
Петиција се упућује Влади Републике Србије и Влади Руске Федерације. 
Захтевамо од Владе Републике Србије да грађанима Републике Србије да одговор на сва питања у вези реализације пројекта. Петицију покреће Удружење Фадеј-Центар за културну дипломатију.

Испред Удружења, директор Петковић Мр Данијела 

У наставку прочитајте текст споразума.

SPORAZUM
između Vlade Republike Srbije i Vlade Ruske Federacije o osnivanju i uslovima delatnosti kulturno-informativnih centara Vlada Republike Srbije i Vlada Ruske Federacije, u daljem tekstu Strane, imajući u vidu interesovanje naroda Republike Srbije i Ruske Federacije za uzajamno upoznavanje sa društvenim i kulturnim vrednostima, očuvanje i zajedničko unapređivanje i razvoj tradicionalnih međusobnih veza, pridajući veliki značaj poboljšanju informisanosti javnosti o razvoju političkih, ekonomskih, kulturnih, naučnih i obrazovnih procesa u Republici Srbiji i Ruskoj Federaciji, težeći pružanju podrške razvoju bilateralnih društvenih, kulturnih, obrazovnih, naučno-tehničkih i informativnih veza u skladu sa Sporazumom između Savezne vlade Savezne Republike Jugoslavije i Vlade Ruske Federacije o saradnji u oblasti kulture, obrazovanja, nauke i sporta od 19. jula 1995. godine, uzimajući u obzir Sporazum između Federativne Narodne Republike Jugoslavije i Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika o regulisanju rada Doma sovjetske kulture u Beogradu od 9. juna 1961. godine, dogovorile su se o sledećem:
Član 1.
U skladu sa principom reciprociteta, srpska Strana osniva Kulturni centar Srbije u Moskvi, a ruska Strana osniva Ruski centar za nauku i kulturu u Beogradu, u daljem tekstu – Centri.
Ruski centar za nauku i kulturu je ustanova pravnog kontinuiteta Doma sovjetske kulture u Beogradu, koji je osnovan u skladu sa Sporazumom između Federativne Narodne Republike Jugoslavije i Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika o regulisanju rada Doma sovjetske kulture u Beogradu od 9. juna 1961. godine, u odnosu na sva njegova prava i obaveze.
Uz prethodnu saglasnost države prijema za otvaranje izdvojenih odeljenja van mesta sedišta Centara, Strane mogu da ih, na osnovu uzajamnog dogovora, otvaraju u drugim gradovima u skladu sa zakonodavstvom države prijema. Delatnost Centara sprovodi se na osnovu odredbi ovog sporazuma, normi međunarodnog prava i u skladu sa zakonodavstvom države prijema.
Član 2.
Kulturni centar Srbije u Moskvi ostvaruje svoju delatnost pod generalnim rukovodstvom šefa diplomatskog predstavništva Republike Srbije u Ruskoj Federaciji. Funkcionisanje Kulturnog centra Srbije u Moskvi obezbeđuju Ministarstvo spoljnih poslova Republike Srbije i Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije, u saradnji sa drugim nadležnim institucijama Republike Srbije.
Ruski centar za nauku i kulturu u Beogradu ostvaruje svoju delatnost pod generalnim rukovodstvom šefa diplomatskog predstavništva Ruske Federacije u Republici Srbiji.
Funkcionisanje Ruskog centra za nauku i kulturu u Beogradu obezbeđuje Federalna agencija za poslove Zajednice Nezavisnih Država, sunarodnika u inostranstvu i međunarodnu društvenu saradnju.
Član 3.
U cilju ostvarivanja svoje delatnosti Centri mogu da uspostavljaju direktne kontakte sa organima državne vlasti, organima lokalne samouprave, organizacijama,
kao i sa građanima. Aktivnosti izvan svojih prostorija, samostalno ili u saradnji sa drugim pravnim licima, Centri sprovode u skladu sa zakonodavstvom države prijema.
Član 4.
Centri uživaju prava pravnog lica u skladu sa zakonodavstvom države
prijema.
Član 5.
Osnovni zadaci Centara su: učešće u realizaciji programa bilateralne društvene, kulturne, naučnotehničke i informativne saradnje; učešće u ostvarivanju politike svoje zemlje, koja je usmerena na podršku sunarodnicima u inostranstvu sa ciljem obezbeđivanja njihovih socijalno-kulturnih, obrazovnih i drugih zakonskih prava i interesa, pomoći u njihovoj daljoj konsolidaciji, očuvanja maternjeg jezika, nacionalno-kulturne baštine, razvoja svestranih veza
organizacija država Strana sa sunarodnicima u inostranstvu i njihovim udruženjima;
upoznavanje javnosti države prijema sa istorijom i kulturom svoje države, unutrašnjom i spoljnom politikom, događajima iz njenog društvenog i ekonomskog života; pomoć u uspostavljanju kontakata i širenju društvene, kulturne, naučnotehničke i informativne saradnje organizacija država Strana; pomoć u proučavanju jezika naroda dveju država;
korišćenje informacionih mogućnosti Centara u interesu stvaranja povoljnih uslova za širenje naučno-tehničke i kulturne saradnje država Strana; pomoć u uspostavljanju i razvoju partnerskih odnosa između gradova i regiona Republike Srbije i Ruske Federacije;
Član 6.
Centri u skladu sa dobijenim zadacima: formiraju informacione banke podataka o pitanjima kulturnog, naučnotehničkog, društveno-političkog i ekonomskog razvoja svojih država, održavaju konferencije, simpozijume, seminare, konsultacije o problemima međunarodne društvene, naučne i kulturne saradnje;
informišu i daju preporuke zainteresovanim organizacijama, državljanima države prijema o pitanjima uspostavljanja kontakata sa kulturno-prosvetnim, naučnim i obrazovnim organizacijama država Strana; ostvaruju kulturno-prosvetnu i informativnu delatnost među sunarodnicima koji imaju stalni boravak u državi prijema i održavaju veze sa njihovim udruženjima; organizuju kulturne aktivnosti uključujući i razmene programa, kulturnih radnika i umetnika, izvođenja muzičko-scenskih programa, nastupe umetničkih
ansambala, solista, filmske projekcije i druge audiovizuelne manifestacije i ostvaruju druge vrste kulturne delatnosti u skladu sa ciljevima Sporazuma; organizuju izložbe fotografija, umetničkih dela i predmeta narodnog stvaralaštva, izložbe knjiga i druge izložbe; formiraju udruženja i klubove u različitim oblastima svoje delatnosti uz učešće u njihovom radu istaknutih naučnih i kulturnih poslenika, predstavnika lokalne javnosti, kao i inostranih predstavništava, organizacija država Strana i medija; organizuju tečajeve za učenje nacionalnih jezika i kultura naroda svojih država, pružaju metodičku pomoć naučnim radnicima i predavačima jezika i književnosti koji rade u naučnim i obrazovnim organizacijama države prijema; pružaju pomoć u izboru i upućivanju na obuku u svoje zemlje državljana
države prijema; pomažu rad udruženja i klubova diplomaca obrazovnih ustanova svoje države
u državi prijema, doprinose održavanju veza između takvih udruženja i klubova sa ovim obrazovnim ustanovama i organizuju seminare za diplomce u državi prijema; obezbeđuju rad biblioteka i drugih informativnih službi u Centru za zainteresovane organizacije i državljane države prijema; sarađuju sa nevladinim organizacijama, udruženjima i društvima prijateljstava, obrazovnim organizacijama, kulturnim i naučnim ustanovama države prijema,
kulturno-informativnim centrima trećih država; ostvaruju druge vrste delatnosti koje odgovaraju zadacima Centara, u skladu sa zakonodavstvom države prijema.
Član 7.
Strane obezbeđuju neometani pristup javnosti manifestacijama koje organizuju Centri.
Strane preduzimaju neophodne mere radi osiguranja bezbednosti prostorija Centara, osoblja koje se nalazi u ovim prostorijama i manifestacija koje se u njima održavaju u skladu sa procenama rizika.
Član 8

Centri ne ostvaruju komercijalne delatnosti u cilju dobijanja profita. Međutim, Centri imaju pravo da naplaćuju odgovarajući iznos za sledeća dobra i/ili usluge radi pokrivanja dela troškova za održavanje i funkcionisanje Centara: posete manifestacijama koje organizuju; obuke na tečajevima jezika i ostvarivanje drugih vrsta delatnosti; prodaju periodike, kataloga, plakata, programa, knjiga, slika i reprodukcija, audiovizuelnih i didaktičkih materijala bez obzira na način snimanja informacije, kao i drugih predmeta koji su u neposrednoj vezi sa manifestacijama koje organizuju, pod uslovom da se ne krše pravila trgovinske delatnosti, poresko i drugo zakonodavstvo države prijema, kao i prava vlasnika intelektualne svojine. Centri mogu takođe u prostorijama gde se nalaze imati kioske za prodaju knjiga i suvenira, kafee i kafeterije za posluživanje posetilaca.

Član 9

Strane, u slučaju ako je to neophodno, pomažu jedna drugoj u odabiru placa, kao i u zakupu, kupovini ili izgradnji zgrade (prostorija) za Centre, u skladu sa
zakonodavstvom države prijema. Radove na projektovanju, izgradnji i opremanju zgrade (prostorija) Centara, nakon dobijanja potrebnih dozvola ostvaruje Strana koja šalje u skladu sa pravilima urbanističkog uređenja države prijema. Pri tome Strana koja šalje ima pravo da samostalno odredi podizvođače za izvođenje potrebnih radova.
Ruski centar za nauku i kulturu kao ustanova pravnog kontinuiteta Doma sovjetske kulture smešten je u zgradi, koja je u vlasništvu Ruske Federacije, na adresi: Beograd, Kraljice Natalije 33.
Član 10.
Poreski režim za Centre i njihovo osoblje određuje se zakonodavstvom države prijema i Ugovorom između Savezne vlade Savezne Republike Jugoslavije i Vlade Ruske Federacije o izbegavanju dvostrukog oporezivanja u odnosu na poreze na dohodak i na imovinu od 12. oktobra 1995. godine.
Član 11.
Opunomoćeni organi Strana imenuju zaposlene Centara. Oni mogu da budu državljani države pošiljaoca, države prijema ili treće države. U poslednjem slučaju zapošljavanje se vrši u skladu sa zakonodavstvom države prijema. Direktori Centara i njihovi zamenici su državljani zemlje pošiljaoca i mogu da imaju diplomatski status. U ovom slučaju ti zaposleni uživaju odgovarajuće privilegije i imunitete. Broj službenika Centara određuje se na osnovu dogovora Strana. Strane obaveštavaju jedna drugu o kadrovskom sastavu Centara, kao i o početku obavljanja dužnosti službenika i završetku njihovog rada u Centrima.
Član 12.
Na službenike Centara i članove njihovih porodica, koji su državljani države pošiljaoca i koji nemaju stalni boravak u državi prijema, uključujući i nosioce službenih pasoša izdatih u ministarstvu spoljnih poslova države pošiljaoca, primenjuje se zakonodavstvo o radu države pošiljaoca. Na ostalo osoblje Centara primenjuje se zakonodavstvo o radu države prijema.
Član 13.
Svaka od Strana na bazi reciprociteta, u skladu sa zakonodavstvom koje ta strana primenjuje, oslobađa Centar druge Strane plaćanja carinskih dažbina za predmete koji se privremeno uvoze uz obavezu da se izvezu natrag, pod uslovom da su ti predmeti potrebni Centrima radi realizacije delatnosti u skladu sa ovim sporazumom.
Predmeti koji su privremeno uvezeni od strane Centara, mogu da se otuđe na teritoriji države prijema samo pod uslovom da se plate carinske dažbine i da se ispune drugi zahtevi određeni zakonodavstvom države prijema.
Član 14.
Svaka od Strana u skladu sa zakonodavstvom koje ta strana primenjuje dozvoljava službenicima Centra druge Strane i članovima njihovih porodica koji žive sa njima, tokom čitavog perioda njihovog rada u Centru, privremeni uvoz predmeta, čija je namena lična i porodična upotreba, uključujući i robu za osnovno opremanje na početku boravka, uz oslobađanje plaćanja carinskih dažbina.
Navedeni predmeti mogu biti otuđeni na teritoriji države prijema samo pod uslovom plaćanja carinskih dažbina koje predviđa zakonodavstvo države prijema i poštovanja drugih zahteva carinskog zakonodavstva države prijema.
Odredbe ovog člana ne primenjuju se na službenike Centara koji su državljani države prijema ili lica koja stalno borave na njenoj teritoriji.
Član 15.
Svaka od Strana u skladu sa zakonodavstvom svoje države i na bazi reciprociteta u najkraćem mogućem roku izdaje vize upućenim službenicima Centra druge Strane i članovima njihovih porodica koji žive sa njima, a ukoliko je to potrebno po zakonima države prijema izdaje ispravu za boravak.
Član 16.
Svaka od Strana, u slučaju da je to potrebno, pruža pomoć drugoj Strani u odabiru stambenog prostora za službenike njenog Centra. Svaka od Strana u okvirima svojih mogućnosti pruža Centrima pomoć prilikom dobijanja dozvola kod lokalnih organa vlasti, potrebnih za njihovo funkcionisanje.
Član 17.
Sporna pitanja, koja se pojavljuju između Strana, vezana za tumačenje i primenu ovog sporazuma, rešavaju se putem pregovora.
Član 18.
Ovaj sporazum stupa na snagu od datuma prijema, diplomatskim kanalima, poslednjeg pismenog obaveštenja kojim se potvrđuje da su Strane sprovele potrebne procedure unutar svojih država koje su neophodne za njegovo stupanje na snagu.
Ovaj sporazum se zaključuje na 5 godina. Sporazum se automatski produžava za naredne periode od 5 godina, sve dok jedna Strana, najmanje 6 meseci pre datuma prestanka njegovog važenja, ne obavesti drugu Stranu u pisanoj formi, diplomatskim kanalima, o svojoj nameri da ga otkaže.
Od datuma stupanja na snagu ovog sporazuma prestaje da važi Sporazum između Federativne Narodne Republike Jugoslavije i Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika o regulisanju rada Doma sovjetske kulture u Beogradu od 9.juna 1961. godine. Sačinjeno u Beogradu, dana 19. 10. 2019. godine u dva primerka, svaki na srpskom i ruskom jeziku, pri čemu oba teksta imaju jednaku važnost.


Za Vladu
Republike Srbije
Za Vladu
Ruske Federacije

Коментари

Популарни постови